Koncept geoinformatičke obuke i edukacije

Infrastrukturnim kompanijama je postalo jasno da je nužan prelaz na digitalne obrade i upravljanje podacima. Najveća prepreka efektnom i racionalnom korišćenju i protoku podataka te kreiranju informacija je obučenost zaposlenog kadra.

Više ili manje je jasno za koja programska oruđa ili tehnologije se moraju osposobiti pojedini djelovi sistema ili pojedinci. Oni se obično upućuju na specijalizirane kurseve. Informatičari se osposobljavaju prije svega za kreiranje baza podataka, odnosno savlađivanje problema transakcija i obrada velikih količina podataka. Inženjeri sa područja projektovanja i održavanja uče se vještinama upotrebe CAD alata. Administrativni kadar se obučava za upotrebu Office programa. I na kraju se, u pokušaju integrisanja svih tih obrada za potrebe upravljanja, obrazuju specijalisti za GIS.

Prvo pitanje posle završene obuke je koliki dio i u kojem vremenu je ono što je naučeno moguće pretočiti u novi produktivniji i racionalniji način obavljanja poslova koji su obavljani i prije obuke? Obično su pomaci na "dugom štapu", a ako ih i ima - slijedi pitanje konkretnih efekata za poslovno okruženje i sistem koji je finansirao obuku. Ako neko modernije i brže piše, ne znači da se to bolje i brže čita (koristi).

U čemu je problem? U jednostavnoj činjenici da je program većine tih kurseva usmjeren ka cilju da polaznik savlada određena predefinisana oruđa.U boljim programima obuke i predavač i polaznik se trude da asociraju primjenu tih oruđa u rješavanje konkretnih poslova. Najgori rezultat takvog učenja može biti da polaznik ono što je prije radio uspješno ručno - toliko prilagodi mogućnostima digitalne obrade - da počne raditi efektno pogrešno.

Polazišta predloženog programa obuke Inove podrazumijevaju sljedeće:

• Uspješnost obuke za upotrebu programskih oruđa zavisi od stepena autentičnosti prevođenja dobrog obavljanja konkretnih poslova klasičnim načinom rada.
• Učenje se usmjerava prije svega na programske rutine i sklopove za racionalno prikupljenje, obradu i korišćenje ulaznih podataka potrebnih za izradu konkretog projekta, njegovo što automatizovanije i produktivnije dizajniranje te pripremu informacionih izlaza koji će najviše doprijeniti efektivnosti i integralnosti poslovno-tehničkog informacionog sistema firme.
• Polaznik, pored toga što se obuči za upotrebu standardizovanih računarskih alata pri obavljanju svojih zadataka, istovremeno savlađuje svoju ulogu i pravila timskog rada u uslovima digitalne obrade.
• U interakciji radnog tima i instruktora nastaju nadgradnje standardnih programskih alata, koje na sve neposredniji, efektniji i racionalniji način zadovoljavaju konkretne zahtjeve poslovnih procesa u korporaciji

Ukratko: cilj je integralnost uvođenja tehnologije računarskih obrada i razvoja informacionog sistema korporacije.

 

Kome je namijenjen predloženi program? Prije svega tehničkom kadru u onim djelovima infrastrukturne organizacije u kojima se obrađuju, kreiraju i održavaju temeljni ulazni podaci i obrade za gazdovanje sa telekomunikacionom infrastrukturom.

Pojedini segmenti obuke su namijenjeni:

• sektoru tehničkog održavanja infrastrukture i objekata koji koriste tehničku dokumentaciju,
• administrativnom kadru koji priprema upravne i finansijske obrasce i izvještaje povezane sa projektima, tehničkom dokumentacijom i održavanjem.

Sa mogućnostima specifičnih modula
(za pregled i analizu rezultata obrada) upoznaje se:

• dio menadžmenta koji koristi tematske karte i izvještaje iz obrada za planiranje investicija, odnosno novih korisničkih usluga,
• dio menadžmenta koji raspisuje tendere za izvođenje radova, odnosno pregovara sa ponuđačima geodetskih i izvođačkih radova, i dr.