Na koji način BIM omogućava bolju saradnju inženjera, arhitekata i ostalih učesnika u projektu

U ovom članku:
Saznajte na koji način BIM omogućava bolju saradnju inženjera, arhitekata i ostalih učesnika u projektu

Možemo reći da je BIM nastao kao odgovor na mnoge probleme koje se javljaju tokom projektovanja i izvođenja sa ciljem da se u nekoj meri smanje ili  u potpunosit eliminišu. Kao uobičajene tipove možemo navesti: neusaglašenost dokumentacije, transparentnost informacija, pravovremena komunikacija, dodatni radovi na gradilištu.

BIM u celosti možemo posmatrati kao skup procesa koji su postavljeni pre početka izrade projekta sa jasno definisanim ciljevima specifičnim za dati projekat.  

Najčešće namene BIM modela:   

    • 2D dokumentacija
    • 3D vizualizacija
    • Kontrola kolizija
    • Multidisciplinarna koordinacija
    • Specifikacija količina materijala
    • Planiranje procesa izvođenja
    • Praćenje procesa izvođenja
    • Upravljanje objektima i opremom nakon predaje izvedenog objekta (Facility Management)
    • Komunikacija sa ne tehničkim učesnicima u projektu

Ključno je identifikovati uzroke problema i način na koji bi upotreba BIM tehnologije bila od značajne koristi za dati projekat.  

 

Primer 1: 

Problem: Otežane komunikacije projektovanja i izvođenja, greške prilikom izvođenja i nepredviđeni troškovi naknadnih radova. 

Glavni uzrok: Neusaglašenost tehničkih 2D crteža. 

Cilj: Eliminisati mogućnost pojave neusaglašenih tehničkih 2D crteža. 

Metodologija rešenja: Izrada 3D BIM modela koji će služiti za generisanje 2D crteža (osnova, preseka, izgleda…) i time isključena mogućnost neusaglašenosti crteža. 

U ovom jednostavnom primeru je jasno da izrada 3D modela sa sobom povlači dodatna sredstva, pa je samim tim je od velike važnosti pravilno proceniti da li, u datom slučaju, sredstva opravdavaju cilj. Na kraju se svodi na odnos uloženo/dobijeno. 

 

Primer 2: 

Problem: Pojava značajnih troškova i odlaganje rokova završetka u slučaju pojave bilo kakvih odstupanja od projekta mašinskih instalacija.  

Uzrok: Kompleksan projekat i klasnična metodologija projektovanja mašinskih instalacija ne isključuju pojavu grešaka na adekvatnom nivou. Mogu se sa visokom sigurnošću očekivati izmene na licu mesta.  

Cilj: Eliminisanje dodatnih radova koji bi uticali na troškove i rokove izvođenja mašinskih instalacija. 

Metodologija rešenjaIzrada 3D BIM modela konstrukcije i 3D BIM modela mašinskih instalacija sa jasnim zahtevima po pitanju položaja, međusobnih razmaka i kontrole kolizija između elemenata konstrukcije i instalacija. 

 

Primer 3: 

Problem: U fazi odabira izvođača ponude za izvođenje drastično variraju i nije očigledan razlog. Postavlja se pitanje kojeg izvođača odabrati, da li je procena dobro sprovedena. 

Uzrok: Složenost objekta i nedostatak neophodnih informacija potrebnih za procenu. Ljudska greška prilikom sagledavanja i posrednog računanja količina i troškova izvođenja pojedinih pozicija radova.  

Cilj: Pružiti izvođačima relevantne podatke potrebne za procenu radova sa redukovanje šanse za greškom.  

Metodologija rešenja: Izrada 3D BIM modela konstrukcije i arhitekture u kome elementi sadrže opise prikladne pozicijama radova.  

 

U neke od najznačajnijih BIM projekata do sada se mogu ubrojati: 

1. Shanghai Tower, China

2. Statoil Regional and International Offices, Norway

3. Nanjing International Youth Cultural Centre, China

4. The Len Lye Center, New Zealand

5. Helsinki Airport, Finland

6. WeWork

7. Building B310 – Technical University Denmark (DTU)

8. TitletownTech

9. The Clichy-Batignolles, Paris

10. Casa Piedra Blanca, Mexico

1. Shanghai Tower, China

ArchitectsGensler

Year2015

ManufacturersKuraray

Source

2. Statoil Regional and International Offices, Norway

Architects: A-Lab

Area: 117.000m2

Year: 2012

Source

3. Nanjing International Youth Cultural Centre, China

 Architects: Zaha Hadid, Patrik Schumacher

Area: 465.000m2

Year: 2018

Source

4. The Len Lye Center, New Zealand

Architects: Patterson Associates

Area: 3.000 sqft

Year: 2015

Source

5. Helsinki Airport, Finland

Architects: ALA Architects

Area: 43.000m2

Year: 2021

Source

6. WeWork

Architects: Linehouse

Area: 5.500m2

Year: 2016

Source

7. Building B310 – Technical University Denmark (DTU)

Architects: Christensen & Co Architects

Area: 100.000 sqft – 300.000 sqft

Year: 2019

Source: N/A

8. TitletownTech

Architects: SGA

Area: 25.000 sqft – 100.000 sqft

Year: 2019

Source: N/A

9. The Clichy-Batignolles, Paris

Architects: Accueil – Biecher Architectes, MAD Architects

Area: 71.000sqft

Year: 2016

Source

10. Casa Piedra Blanca, Mexico

Architects: Taller Gabriela Carrillo

Area: 700m2

Year: 2020

Source

Izvor: TemaCAD

Autor: Vuk Vukanić, Tehnički direktor, Autodesk AEC Application Engineer, Autodesk Certified Instructor – Gold

Fotografije preuzete sa www.archdaily.com

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp