Prednosti donošenja odluka na osnovu podataka u proizvodnji i građevinarstvu

U ovom članku:
Prednosti donošenja odluka na osnovu podataka u proizvodnji i građevinarstvu

Stručnjaci iz kompanija Airbus, Setec i IDC objašnjavaju zašto za rast poslovanja koriste donošenje odluka koje se zasniva na podacima.

  • Efikasnost sa kojom kompanije primenjuju podatke na stvarne poslovne izazove će odrediti da li će inicijativa za digitalnu transformaciju uspeti ili propasti.
  • Da bi ostvarili uspešan povratak posle COVID-19, rukovodioci moraju da pronađu načine da informacije pretvore u poslovnu vrednost.
  • Stručnjaci iz kompanija Airbus, Setec i IDC objasnili su zašto podaci mogu da donesu bolje poslovne rezultate.

Koja je vrednost podatka? Samostalno, ne baš velika. Informacije se moraju sortirati, kombinovati i prevesti u akciju pre nego što generišu vrednost. Ali broj organizacija koje pretvaraju podatke u materijalnu poslovnu imovinu je i dalje iznenađujuće mali.

Nakon studije Global DataSphere koje je uradila kompanija IDC, analitičari su otkrili da se manje od 3% podataka koji se trenutno kreiraju koriste za donošenje poslovnih odluka. Kako biznis modeli koji su koncentrisani na podatke postaju norma, tako će korišćenje svih informacija koje kompanija ima na raspolaganju biti ključno za oporavak nakon COVID-19.

U svetu koji je obeležila pandemija, geopolitički preokreti i naizgled beskrajni poremećaji, kompanija IDC veruje da će predstojeći oporavak poslovanja biti „u obliku slova K“. Na uzlaznoj grani viljuške kompanije će ubrzati rast i postaviti temelje za budući uspeh. Na silaznoj grani, kompanije će se suočiti sa zaostatkom – koji osim borbe za opstanak, ostavlja malo izbora.

Pravac tog puta zavisiće od toga koliko vrednosti firme mogu da izvuku iz svojih podataka i investicija u digitalnu tehnologiju.

U centru pažnje su arhitektura, inženjering, građevinarstvo i proizvodnja

Od praćenja lanca nabavke u realnom vremenu do predviđanja održavanja pomoću digitalnih blizanaca,

značajan je uticaj veštačke inteligencije i analize podataka u proizvodnji, arhitekturi, inženjeringu i građevinarstvu. Sudeći po studiji kompanije IDC:

  • 42% organizacija širom sveta povećalo je budžet za veštačku inteligenciju i mašinsko učenje tokom poslednje dve godine.
  • Do kraja ove godine, četvrtina G2000 firmi će primeniti vizuelizaciju i manipulaciju podataka, što će dovesti do bolje saradnje i produktivnosti.

Usklađivanje digitalnih i poslovnih strategija mora da bude briga za upravni odbor kompanije, pri čemu rukovodioci treba da promovišu kulturu koja ohrabruje donošenje odluka na osnovu podataka na svim nivoima organizacije. To je jedini način da se dobije prihvatljiv povrat od digitalne tehnologije, kažu iz kompanije IDC. Podaci se moraju shvatiti kakvi jesu: zlatni rudnik informacija koji kompanijama pomaže da se oporave i napreduju.

Džulija Karosela, rukovodilac prakse za evropsku digitalnu transformaciju kompanije IDC i glavni analitičar studije, kaže da će količina podataka stvorenih tokom naredne tri godine „biti veća od svih podataka koji su generisani u proteklih 30 godina.“ To je ogromna količina sirovih podataka, ali njihovo korišćenje za pravljenje uvida ostaje izazov. „Sada je jasno da su podaci novo zlato“, zatim dodaje. „Pitanje je koliko uspešno će ih kompanije „iskopati“?

Jedna od kompanija koja je pronašla alhemiju između informacije i poslovne vrednosti je Yamato Scientific, japanska kompanija koja posluje na raskrsnici između građevinarstva i proizvodnje. „Izabrali su put koji ujedinjuje podatke iz višestrukih projektnih i proizvodnih sistema kako bi povećali svoje prihode“, kaže Karosela. „Kao rezultat, kompanija je optimizovala tokove rada i dobila više poslova, uključujući ponude za jednu od najvećih farmaceutskih razvojnih laboratorija u Japanu.“

Korišćenje podataka za oblikovanje razvoja proizvoda

Još jedna kompanija koja je prihvatila donošenje ključnih poslovnih odluka na osnovu podataka je Airbus. Najveća evropska aeronautička i svemirska kompanija u velikoj meri koristi podatke da bi oblikovala razvoj proizvoda u kabini sa tri tima zadužena za podatke, gde svaki traži različite vrste uvida. Njihov zadatak je da usmeravaju budući dizajn Airbus kabina.

„Jedan tim za podatke posmatra dugoročne trendove, sprovodi analizu podataka radi boljeg razumevanja pokretačkih sila koje stoje iza kabina budućnosti“, kaže Stefan List, šef odeljenja za uvid u tržište kabina u kompaniji Airbus. „Drugi sprovodi istraživanje tržišta i upravlja anketama i tržišnim podacima. Treći tim za podatke je posvećen korisničkom iskustvu. Pre primene nove funkcije ili promena u kabini, mi pozovemo klijente avio-kompanije da testiraju koncepte, prikupe povratne informacije i onda procene svoje reakcije.“

Složenost unošenja promena u konfiguraciju kabine može da bude zastrašujuća. Na primer, kada se razmatra novi dizajn odeljka za skladištenje prtljaga iznad glave, mora se uzeti u obzir dozvola za prtljag više od 125 avio-kompanija. Za poslednju takvu promenu, List i njegov tim su sproveli istraživanje na devet velikih aerodroma i izmerili više od 3.300 komada prtljaga. Zatim su razgovarali sa skoro 2.800 putnika širom sveta da bi razumeli šta sve nose u avion.

„To je samo jedan primer kako koristimo podatke za donošenje odluka u dizajniranju naših proizvoda“, kaže List. „Koristili smo podatke da anticipiramo promene u vremenskom okviru od 20 godina. Kako će se iskustvo putnika promeniti? Kako će se operacije posade promeniti? I kako će se kabine opremiti tako da omoguće iskustvo putovanja koje je isplativo za avio-kompaniju, podesno za upravljanje posade i udobno za putnike?

Izgradnja boljih veza

Podaci i analitika takođe pomažu građevinskoj industriji da održi korak sa povećanim zahtevima za planiranjem tokom celog životnog ciklusa objekta. Dejvid Tomas, glavni tehnološki direktor francuske kompanije za inženjering i građevinarstvo Setec, kaže da podaci stalno menjaju radne prakse još od početka korišćenja BIM tehnologije.

„U kompaniji Setec, rano smo počeli da verujemo u moć podataka i kompjuterizacije“, on kaže. „Počeli smo 90-ih sa softverom Autodesk AutoCAD i ranim fazama 3D modelovanja, što je bio veliki korak napred.“ Danas, Tomas kaže, 3D modelovanje je izraslo u sofisticiranosti i vrednosti, a digitalni blizanci postaju ustaljena praksa – razvijena u savršenom skladu sa sve složenijim zahtevima klijenta.

„Završili smo fazu jednog od naših digitalnih planova koji treba da podstakne usvajanje vodećih BIM alata“, kaže Tomas. „Ako se vratimo 20 godina unazad, softver AutoCAD je bio identična projekcija onoga što smo radili na tabli za crtanje, tako da se usvajanje brzo dogodilo. Kako BIM tehnologija dobija na sofisticiranosti, usvajanje duže traje.

„Sada prelazimo u fazu u kojoj podaci iz 3D modela mogu da se integrišu sa drugim vrstama podataka kako bi omogućili inženjerima da poboljšaju način rada“, on nastavlja. „Treća faza će biti primena veštačke inteligencije i prodaja podataka kao usluga klijentima.“

Dve industrije u režimu resetovanja

Gledajući oba sektora, Karosela iz kompanije IDC kaže da su građevinska i proizvodna industrija usred faze dubokog resetovanja. U proseku, njen tim je otkrio da je 37% kompanija u najnaprednijim fazama digitalne zrelosti, u odnosu na 31% u 2019. godini.

Do ubrzanja je došlo zahvaljujući zahtevima vezanim za pandemiju, kao što je promena na rad na daljinu, ali još važnija je potreba da se pronađu novi načini da se razumeju klijenti i nadmaše konkurenti.

„Od usluga daljinu na terenu do proširivanja i predviđanja održavanja imovine do digitalnih blizanaca, investicije u digitalnu tehnologiju su postale ključan izvor prednosti nad konkurentima i nastaviće da rastu dvocifrenim stopama do 2024. godine“, ona kaže.

Izvor: teamCAD

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp