Reciklažom letećeg pepela od grumena uglja nastaju održive, izdržljive pločice

U ovom članku:
Vecor, startap kompanija iz Hong Konga, reciklira pepeo iz temoelektrana na ugalj u visokokvalitetne pločice

Vecor, startap kompanija iz Hong Konga, reciklira pepeo iz temoelektrana na ugalj u visokokvalitetne pločice. Ovakve prakse kružne ekonomije štite vazduh i podzemne vode uz korišćenje manje resursa.

Elektrane na crni ugalj ne proizvode samo električnu energiju: Oni takođe zagađuju životnu sredinu ogromnim količinama letećeg pepela – finog praškastog nusproizvoda sagorevanja uglja.

Leteći pepeo čini više od polovine otpada od uglja, a 99% se filtrira izduvnim cevima elektrane. Ali umesto da se taj filtrirani pepeo preusmeri na deponije, jedno rešenje koje dobija na snazi je reciklaža pepela. Proces reciklaže čini da je pepeo ne samo bezbedan za upotrebu, već i održivi sastojak u proizvodima kao što su beton i zidne ploče, stvarajući jače materijale od prvobitnih izvora.

Vecor, kompanija za zelenu tehnologiju stacionirana u Hong Kongu, ima cilj da reciklira leteći pepeo u keramičke pločice koje su lepe i održive. Vecor radi sa sutručnjacima iz Nemačke gde se leteći pepeo 100% reciklira od 1950-ih godina.

Aleks Koszo, osnivač i generalni direktor kompanije Vecor, došao je 2007. godine u Kinu iz Mađarske i bio je užasnut ekstremnim zagađenjem životne sredine na koje je naišao. Kina je doživljavala ogroman građevinski bum, a građevinska industrija je proizvodila ogromne količine otpada. „To jednostavno nije u skladu sa nedostatkom resursa koji imamo na ovoj planeti“, kaže Kozso.

U mnogim državama blizu polovine letećeg pepela iz termoelektrana odlazi na deponije, što dovodi do prodiranja štetnih supstanci kao što su arsen, živo srebro i litijum u podzemne vode. „Dok države kao što je Nemačka recikliraju leteći pepeo za proizvodnju cementa, zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, Kina, Australija, Rusija i Južna Afrika nastavljaju da zaostaju“, kaže Koszo.

Koszo je želeo ovo da promeni i počeo je da radi sa Univerzitetom Novog Južnog Velsa u Sidneju. Kupio je patent za proizvodnju pločica od letećeg pepela i osnovao kompaniju Vecor, koja funkcioniše po principima kružne ekonomije minimiziranja otpada i efikasnog korišćenja resursa. Ideja je da se otkloni leteći pepeo linearne ekonomije uglja i da se koristi za zamenu vrednih sirovina – prirodnih resursa koji su već previše oskudni.

Sprovodeći istraživanja materijala sa RWTH Aachen Univerzitetom u Nemačkoj, kompanija Vecor je otkrila da leteći pepeo može da se koristi za proizvodnju peska i agregata, kao i punila za boju i plastiku. Takođe se može koristiti za proizvodnju pločica – izvodljiva primena u stvarnom svetu.

Pločice od letećeg pepela sada se proizvode u prvoj fabrici kompanije Vecor u Zibou u Kini, u provinciji Šandong, gde ima više od 40 elektrana na ugalj.

Autodesk Fondacija podržala je ovaj poduhvat i doprinela softverskim rešenjima za projektovanje i izgradnju fabrike u Zibou: Softveri Plant 3DInventorNavisworksRevit i AutoCAD su korišćeni za pravljenje 3D modela fabrike i inženjeri su animirali fabriku korišćenjem softvera 3ds Max.

„Rešanja pokrivaju čitav spektar planiranja i izgradnje takve nove fabrike,“ kaže Dejv Smit, glavni inženjer u kompaniji Vecor. On navodi platformu Forge kao ključni faktor u razvoju digitalnog blizanca fabrike. Kada su izvršene provere sudara i sve cevi postavlljene tamo gde im je mesto, počela je izgradnja. Fabrika je otvorena u martu 2019. godine, a druge fabrike se već planiraju.

Proces koji kompanija Vecor sprovodi je jednostavan i pametan. Pre obrade letećeg pepela uklanjaju se gvožđe i ugljenik. „Želimo aluminijum silikate,“, kaže Koszo. Pošto se ove supstance nalaze u glini, leteći pepeo je idealna zamena za keramičku industriju.

Cele rezerve gline nekih zemalja su već iskopane i potrošene. Od materijala koje kompanija Vecor koristi da pravi pločice, 70% je reciklirano – od toga je leteći pepeo 55%, a recikliran kamen čini ostatak.

U tradicionalnoj proizvodnji, velike količine vode se koriste za pravljenje ujednačene mase od različitih sirovih materijala. Ova masa se zagreva da ponovo „prokuva“ voda. Priprema materijala obično traje do 40 sati.

Ovo je još jedan aspekt, pored proizvodnje – u kome je kompanija Vecor videla priliku da zaštiti životnu sredinu. „Potpuno smo preokrenuli proces proizvodnje keramičkih pločica“, kaže Koszo.

Kompanija Vecor je želela da uštedi vreme i vodu, pa je razvila proces koji zahteva sasvim malo vlage. Da bi se ovo postiglo, startap kompanija je radila zajedno sa nemačkim proizvođačem mašina koji za ovu svrhu isporučuje poseban mehanizam za mlevenje.

Sada je potrebno samo 5 minuta da se pripreme materijali, a kompanija Vecor je postigla 85% uštede na vodi, 70% za sirovine i 15% energije. Keramičke pločice su napravljene od specijalnijh glaziranih mikrovlakana nalik na porcelan, što ih čini još tvrđim i otpornijim od konvencionalnih keramičkih pločica.

Kompanija Vecor je nedavno osvojila nagradu „Najbolji među najboljima“ u kategoriji inovativnih materijala na nemačkom takmičenju Iconic Awards fza 2019. godinu.

Sudeći po izjavama žirija, kompanija Vecor je proizvela „revolucionarno rešenje za pločice koje je napravljeno od 50% pepela uglja, zahteva manje vode i energije za proizvodnju, i stoga je veoma održivo.“ Kompanija Vecor je osvojila još četiri nagrade za održivost u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama samo u 2019. godini, pokazujući potencijal za uspeh – i održivost – koji nudi kružna ekonomija.

Izvor: teamCAD

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp

Podijeli

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp

Posljednje novosti